Amfilohije ispred Skupštine

Ustavni sud će preispitivati Zakon o slobodi vjeroispovjesti, ali još ne po zahtjevu Mitropolije


“Do današnjeg dana Mitropolija crnogorsko primorska nije podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti takozvanog Zakona o slobodi vjeroispovjesti. O svim daljim aktivnostima Pravnog savjeta Mitropolije u tom pravcu javnost će preko vas i drugih medija biti blagovremeno obaviještena”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) advokat Dalibor Kavarić, pravni zastupnik Mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori.

On je odbacio povezanost Mitropolije sa inicijativom koju su po istom osnovu Ustavnom sudu Crne Gore uputila dvojica beogradskih advokata.

Šta traže iz SPC?

Iz Mitropolije su 6. januara saopštili da će uskoro podnijeti žalbu Ustavnom sudu Crne Gore od kojeg će zatražiti da za njih sporne odredbe Zakona o slobodi vjeroispovjesti proglasi neustavnim.

“Molimo se Gospodu, da prosvijetli razum sudijama Ustavnog suda, da izmjere po Božijoj i ljudskoj pravdi, našu skoru inicijativu i da obznane ono što već svi vide – kako ovaj i ovakav zakonski tekst nije u skladu sa Ustavom ove zemlje, da ne pominjemo međunarodno pravo i pravdu “, kazali su iz episkopskog savjeta Mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Podsjetimo, za SPC sporna je pre svega formulacija zakona koja određuje kriterijume po kojima imovina religijskih zajednica se određuje kao imovina u vlasništvu države.

Preciznije, po Zakonu “svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biće prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago”.

Advokat Kavarić kaže da su u Mitropoliji Crnogorsko primorskoj SPC-a o stupanju na snagu Zakona o slobodi vjeroispovjesti doznali iz medija, 8. januara, što je kako ocjenjuje kontroverzno budući da je taj dan zvanično bio neradan.

Ukazom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića 30. decembra prošle godine, Zakon o slobodi vjeroispovjesti je objavljen u Službenom listu Crne Gore, a stupio je na snagu 8 dana po objavljivanju.

Povodom inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovjesti koju su crnogorskom Ustavnom sudu, takođe 8. januara podnijeli beogradski advokati Milenko i Momir Radić, pravni zastupnik Mitropolije, advokat Dalibor Kavarić za RSE kaže:

“Po Zakonu o Ustavnom sudu i po Ustavu Crne Gore i drugim propisima oni (advokati Milomir i Momir Radić) imaju pravo da upute jednu takvu inicijativu ali ja moram da naglasim da to nije niti zvanična niti nezvanična inicijativa koja se može pripisati Mitropoliji crnogorsko primorskoj”, izričit je Kavarić.

Šta predlažu dvojica advokata?

U inicijativi koju su uputili Ustavnom sudu Crne Gore, advokati Milenko i Momir Radić traže da sud proglasi neustavnim i nesaglasnim sa međunarodnim ugovorima, osam odredbi Zakona, spornih za Srpsku pravoslavnu crkvu i njene vjernike.

Predlažu i da Ustavni sud naloži da se zakon ne primjenjuje prema SPC do okončanja postupka ocjene njegove ustavnosti ili do zaključenja ugovora između te crkve i Vlade Crne Gore, kao što je to već učinjeno sa jevrejskom, rimokatoličkom i islamskom zajednicom.

Advokati upozoravaju da primjenom ovog Zakona “nastupa izvjesnost neotklonjivih posljedica” ukazujući, između ostalog i na mogućnost gubljenja statusa pravnog lica.

Da li se i koliko mijenja pravni status Mitropolije?

To pitanje je RSE uputio na adresu Ministarstva pravde (8. januara) koje je predlagač Zakona, ali nijesmo dobili dogovor.

Profesor i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić za RSE ističe da se imovinski status Mitropolije SPC neće promijeniti do isteka roka od godinu, koliko je propisano da traje postupak za utvrđivanje vlasništva nad imovinom koja potpada pod ovaj Zakon:

“Kada je, međutim u pitanju njihov pravni status, zbog činjenice da nijesu registrovani kao vjerska zajednica i da nemaju status pravnog lica ni po stupanju na snagu ovog zakona ali ni prije toga, nameće se pitanje kako onda mogu da učestvuju u postupku kao jedna od stranaka”, kaže profesor Mitrić.

Profesora Mitrića smo pitali da li vidi mogućnost da odluka Ustavnog suda po inicijativi beogradskih advokata ili po onoj koju je najavila Mitropolija Crnogorsko primorska, bude takva da „otvori vrata“ ka traženju kompromisa između SPC i države Crne Gore, a u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti:

“Ako sud odbije inicijative kao neosnovane onda više nema nikakvih pregovora jer je to onda završeno, iako oni imaju mogućnost da sa tim idu na sud u Strazburu. Ako hipotetički govoreći sud utvrdi da je Ustav povrijeđen u odredbama koje su ovi advokati napali, onda do tog kompromisa može da dođe. U svakom slučaju kakva god odluka Ustavnog suda bude i država i svi ostali je moraju poštovati”, ističe profesor Mitrić.

Dvije pravne procedure

Mimo ove pravne procedure, kojom treba da se utvrdi da li je Zakon o slobodi vjeroispovijesti u saglasju sa Ustavom, postoji i druga pravna procedura kojom treba da se utvrde imovinska prava nad objektima i zemljom kojim sada gazduje SPC. Ovaj postupak će se obavljati pred državnim organima a procjenjuje se da će trajati oko godinu.

Prema proceduri, Uprava za imovinu sa Upravom za nekretnine (katastar) treba da napravi spisak državne imovine koja je obuhvaćena Zakonom o slobodi vjeroispovjesti i da pokrene upravne postupke kako bi se obavili odgovarajući upis u katastar.

Stranke u tom upravnom postupku biće onaj subjekt na koga je upisana ta imovina (to može da bude pravno ili fizičko lice) i sa druge strane država Crna Gora, odnosno Uprava za državnu imovinu.

Po pravilima opšteg upravnog postupka svaka od strana priložiće dokaze da je vlasnik imovine nakon čega će Uprava za nekretnine procijenjivati koja od stranaka ima osnov za upis i na osnovu toga izvršiti ili odbiti upis.

Nezadovoljna stranka ima pravo žalbe o kojoj odlučuje Ministarstvo finansija. Ako i poslije toga neka od stranaka bude nezadovoljna ima pravo da se za rješenje spora obrati Upravnom sudu.

Protesti i zatezanje međudržavnih odnosa

Zakon o slobodi vjeroispovjesti usvojen je 27. decembra 2019. godine, u ranim jutarnjim satima, u burnoj atmosferi uz incidente nakon kojih su poslanici opozicionog Demokratskog fronta privedeni. Uslijedile su svakodnevne šetnje sveštenika i vjernika SPC po svim većim gradovima Crne Gore i regiona, uključujući i veliki skup koji je održan 8. januara u Beogradu.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske SPC su tokom proteklih božićni praznika saopštili da će ubuduće okupljanja sveštenstva i vjernika u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti u svim većim većim crnogorskim gradovima organizovati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

Zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti zvaničnici Srbije u više navrata su oštro reagovali.

Što se tiče međunarodne zajednice reagovala je Evropska unija.

“Regulisanje verskih prava je unutrašnje pitanje svake zemlje i u tom smislu Evropska Unija nema nikakvu nadležnost”, poručili su evropski zvaničnici 6. januara, povodom dešavanja u Crnoj Gori i odnosima na relaciji Beograd – Podgorica

Zakon o slobodi vjeroispovijesti pripreman je četiri godine a Vlada je ranije saopštila da usvajanjem novog zakona ispunila ustavnu i međunarodno-pravnu obaveza da zamijeni zastarjeli zakon iz 1977. godine.





Source link

Preporučeno za vas