Računajte na NATO u očuvanju sigurnosti

Računajte na NATO u očuvanju sigurnosti


Pozdravljam doprinos Crne Gore našim stalnim naporima da se zaštite stanovništvo i teritorija NATO, poručio je generalni sekretar Jens Stoltenberg.

Stoltenberg se u intervjuu “Vijestima”, između ostalog, osvrnuo na članstvo Crne Gore, prijem dviju nordijskih zemalja, politiku otvorenih vrata, ali i zbog čega se mora istrajati sa podrškom Kijevu.

”Nemoguće je predvidjeti koliko dugo će rat u Ukrajini trajati i koje će biti dugoročne posljedice. Ono što je bitno je da nastavimo da podržavamo Ukrajinu koliko god je to potrebno. Naravno, sva vojna, ekonomska i humanitarna podrška koju pružamo Ukrajini ima visoku cijenu, ali bi cijena nepodržavanja Ukrajine bila daleko veća. To bi značilo nagrađivanje Rusije za napad na suverenu i nezavisnu državu od 40 miliona ljudi”, kazao je on u intervjuu.

Crna Gora je u junu proslavila petu godišnjicu prijema u NATO. Ujedino je prva država koja je pristupila NATO pod Vašim rukvodstvom. Kako ste zadovoljni posvećenošću Crne Gore NATO?

Crna Gora je cijenjena saveznica, koja značajno doprinosi našoj zajedničkoj bezbjednosti, uključujući učešćem trupa u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO u Letoniji i našoj mirovnoj misiji na Kosovu – KFOR. Takođe pozdravljam doprinos Crne Gore stabilnosti širom regiona Zapadnog Balkana, kao i njenu povećanu potrošnju na odbranu. Sve to predstavlja konkretan pokazatelj snažne posvećenosti vaše države NATO.

U isto vrijeme, Crna Gora može uvijek da računa na NATO na očuvanju njene bezbjednosti. Na primjer, u okviru naše misije zaštite vazdušnog prostora (air policing), italijanskim i grčkim borbenim avionima nastavljamo da čuvamo vaše nebo. Osim toga, NATO i zemlje članice su iskazale snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori za vrijeme pandemije koronavirusa, pružajući opremu, medicinske zalihe i finansijsku podršku iz Povjereničkog fonda NATO za odgovor na pandemiju i naših zaliha.

Skupština Crne Gore je krajem prošlog mjeseca ratifikovala protokole o pristupanju Švedske i Finske u NATO. Imajući u vidu da su pojedine zemlje članice već ratifikovale protokole, kada očekujete da će ostale dovrše ovaj proces i ove dvije zemlje se pridruže Alijansi?

Finska i Švedska, najbliži partneri NATO, pozvane su da se priključe Alijansi na našem nedavnom Samitu lidera u Madridu. To je bila jedna istorijska odluka – i za Finsku, i za Švedsku, i za NATO i za našu zajedničku evroatlantsku bezbjednost. Ambasadori pri NATO su još 5. jula potpisali protokole o pristupanju za obje države u prisustvu šefa finske diplomatije Peke Havusta i šefice švedske diplomatije An Linde. Neću spekulisati datumima, ali se radujem brzoj ratifikaciji svih saveznica i pozdravljam brzu podršku Crne Gore.

Do ruske invazije pristupanje ove dvije države bilo je gotovo nezamislivo. Sada će NATO narasti na 32 zemlje članice. Sa njihovim pridruživanjem, kako gledate na budućnost politike otvorenih vrata NATO? Da li je realno očekivati da se neka država priključi u narednih deset godina?

Lideri NATO su ponovili u Madridu da politika otvorenih vrata NATO ostaje otvorena. Kriterijumi za članstvo u NATO su jasno navedeni u članu 10 Vašingtonskog ugovora, a odluke o članstvu u NATO donose se konsenzusom na Sjevernoatlantskom savjetu. Na kraju krajeva, prijem u NATO je isključivo pravo NATO i neke suverene države, koja samostalno podnese zahtjev za članstvo. Nijedna treća strana nema pravo veta na to.

Jens Stoltenberg
foto: NATO/Multimedia Library

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, saveznice su osim postojećih borbenih grupa dogovorile i uspostavljanje još četiri – u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Da li će grupe biti privremenog karaktera ili ne? Crna Gora je već dio letonske grupe. Da li očekujete da Crna Gora doprinese učešćem u borbenim grupama?

Naša odluka sa Samita u Madridu da ojačamo naše borbene grupe u istočnom dijelu Alijanse predstavlja dio ključne transformacije u sistemu odvraćanja i odbrane – najznačajniju još od Hladnog rata. To uključuje jačanje naše napredne odbrane, povećanje broja snaga visoke spremnosti na preko 300.000 i poboljšanje naše spremnosti da ojačamo, uključujući više unaprijed pozicionirane opreme i zalihe vojnih rezervi.

Osim toga, imaćemo više napredno raspoređenih kapaciteta, kao što su ojačana komanda i kontrola protivvazdušne odbrane i unaprijeđeni odbrambeni planovi, sa snagama koje će biti dodijeljene određenim saveznicama za odbranu. Pozdravljam vrijedne doprinose Crne Gore našim stalnim naporima da se zaštite naše stanovništvo i terotorija Alijanse.

Nadovezaću se još jednim pitanjem. Albanija pregovara sa NATO o gradnji pomorske baze na Jadranskom moru. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, da li razmatrate dodatno investiranje u ovdašnju infrastrukturu ili čak razmještanje trupa u regionu? Ako da, možete li nam reći više detalja o tome?

Pozdravljamo ponude saveznica za smještanje objekata NATO. Naši stručnjaci moraju sagledati sve takve ponude, a zatim dati savjete zavisno od vojnih uslova. Novi Strateški koncept NATO, koji je odobren na madridskom Samitu, još jednom je potvrdilo stratešku važnost Zapadnog Balkana za našu alijansu.

NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući kroz svakodnevne napore KFOR-a, našeg sjedišta u Sarajevu i kancelarije u Beogradu. Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu bitan je za NATO i za mir i stabilnost u Evropi.

Puno se govori o ruskom uticaju na Balkanu, naročito u Srbiji i Republici Srpskoj. Više puta ste pomenuli tenzije u Bosni i Hercegovini i zapaljivu retriku Milorada Dodika. Kako biste opisali trenutnu situaciju u Bosni?

Pozivamo Rusiju da ima konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, ali smo redovno gledali da Rusija radi upravo suprotno. NATO u potpunosti poštuje suvereno pravo zemalja da biraju vlastite političke i bezbjednosne aranžmane. To je osnovni princip evropske bezbjednost. Princip na koji se Rusija takođe obavezala da će poštovati kao dio Helsinškog sporazuma.

Jens Stoltenberg
foto: Beta/AP

Bosna i Hercegovina je prešla dalek put od konflikata iz 1990-ih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore našeg sjedišta u Sarajevu, našu podršku operaciji koju u Bosni i Hercegovini prevodi Evrospka unija EUFOR ALTHEA, kao dio aranžmana Berlin plus.

NATO održava političkim dijalog na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom. U maju sam se u Briselu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem. Ministar odbrane BiH pridružio se našim diskusijama na Samitu u Madridu a nedavno je BiH posjetio predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer. Štaviše, kao što su se lideri NATO dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH.

Kako gledate na zapaljivu retoriku od najviših srpskih zvaničnika koja se tiče, između ostalog, i koncepta “srpskog sveta”? Primjer toga je aktuelni ministar unutrašnjih poslova, a bivši minister odbrane Aleksandar Vulin.

NATO i Srbija su bliski i dugogodišnji partneri. Naše parnerstvo se zasniva na političkom dijalogu i na praktičnog saradnji, uz puno poštovanje državne politike vojne neutralnosti Srbije. Naš politički dijalog se ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i drugim političkim liderima i regularne interakcije sa srpskim kolegama koje imaju moj zamjenik pomoćnika za politička pitanja i bezbjednosnu politiku i šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu. Takođe uključuje dobro uspostavljene odnose između komandanta KFOR-a i srpskog načelnika generalštaba.

Takve odnose omogućava konstruktivni duh i uzajmano poštovanje, koji treba da se nastave.

Da li ste zabrinuti za dugoročnu stabilnost na Kosovu, nakon nedavnog razvoja situacije na sjeveru zemlje?

Nedavno sam razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i u Beogradu oko tenzija na sjeveru Kosova. Sve strane moraju ostati mirne, izbjegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažovati u dijalogu uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da intervenište ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu. NATO nastavlja da u potpunosti podržava dijalog uz posredovanje EU i pozivamo sve strane da nastave pregovore. To je ključno za regionalni mir i bezbjednost.

Ruska invazija utiče na svijet. Vidimo da rastu cijene energenata i hrane, inflacija itd. Mislite li da će to uticati na obavezu zemalja članica za izdvajanje dva procenta BDP na odbranu? Da li je realistično očekivati zemalja članica da ispune ovu obavezu u tim uslovima?

Na Samitu NATO u Madridu razgovarali smo o globalnoj krizi sa hranom koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu, uključujući namjerno targetiranje Rusije poljoprivredne i saobraćajne infrastrukture. Rat predsjednika Putina podiže cijene hrane, gura ljude u siromaštvo i destabilizuje kompletne regione.

U isto vrijeme, suočavamo se sa najozbiljnijom bezbjednosnom situacijom u jednoj generaciji i NATO saveznice povećavaju investicije u odbranu kako bi naše stanovništvo ostalo bezbjedno. Naši najnoviji podaci o troškovima odbrane pokazuje da će 2022. godina bila osma godina uzastopnog povećanja trošenja evropskih saveznica i Kanade. Saveznice takođe investiraju više u savremenu opremu i doprinose razmještanjima i vježbama NATO.

Jens Stoltenberg
foto: Reuters

Na Samitu u Madridu saveznice su ponovile posvećenost ispunjavanju obećanja iz 2014. godine kako će potrošiti najmanje dva odsto BDP-a na odbranu. Takođe su se dogovorili da nadograde dato obećanje i sljedeće godine odluče o obavezama koje će uslijediti nakon 2024. godine. To pokazuje stvarnu posvećenost boljoj podjeli tereta širom Alijanse. Moramo nastaviti da dugoročno trošimo više i trošimo više zajedno u NATO. U pitanju je naša bezbjednost u jednom opasnijem svijetu.

NATO je sada jedinstven ali da li, na primjer, očekujete da Turska nastavi da pruža punu podršku? Ovo Vas pitam imajući u vidu prvobitno protivljenje članstvu Švedske i Finske, ne primjenjivanje sankcija protiv Rusije i takođe kupovanje ruskog naoružanja.

Pozdravljam sve saveznice zbog tako brzog napredovanja u prihvatanju finske i švedske aplikacije za članstvo i zahvaljujem se Turskoj, Finskoj i Švedskoj na njihovom konstruktvnom pristupu. Trilateralni memorandum potpisan na Samitu u Madridu omogućio je potpisivanje protokola o pristupanju.

Turska je važna i cijenjena saveznica. Ima drugu najveću vojsku u NATO i strateški je locirana, graničeći se sa Irakom, Sirijom i Crnim morem. Igra veliku ulogu u borbi protiv terorizma, uključujući protiv ISIS-a. Nijedna druga saveznica nije patila više od nje zbog terorizma, više je izložena nestabilnosti i nasilju sa Bliskog istoka a nijedna druga saveznica nije primila više izbjeglica od Turske. Turska takođe nudi suštinske doprinse operacijama NATO, sa vazdušnim bazama za našu borbu protiv ISIS-a, doprinosi našim operacijama na Kosovu i našim savjetodavnim aktivnostim u cilju podrške bezbjednosnim snagama Iraka. Turska je decenijama posvećena saveznica NATO, sarađujući sa drugim saveznicama na rješavanju najprečih bezbjednosnih izazova. Takođe je pružila ukrajinskoj strani snažnu vojnu podršku i pozdravljam napore Turske da se olakša globalna krza sa hranom time što pregovara o bezbjednom prolazu za ukrajinske žitarice, koje su zbog Ruske ostale zaglavljene u državi.

Upozorili ste da bi ruska invazija mogla trajati godinama i da će saveznice podržavati Ukrajinu bez obzira na sve. Imaući u vidu cijene i energetsku krizu, ali i javna mnjenja, da li mislite da će podrška Ukrajini biti jednoglasna koliko god bude trebalo? Takođe kakva je Vaša prognoza, kada bi se mogao okončati okončanje ruskog rata?

Nemoguće je predvidjeti koliko dugo će rat u Ukrajini trajati i koje će biti dugoročne posljedice. Ono što je bitno je da nastavimo da podržavamo Ukrajinu koliko god je to potrebno. Naravno, sva vojna, ekonomska i humanitarna podrška koju pružamo Ukrajini ima visoku cijenu, ali bi cijena nepodržavanja Ukrajine bila daleko veća. To bi značilo nagrađivanje Rusije za napad na suverenu i nezavisnu državu od 40 miliona ljudi, i to bi bilo protiv naših vlastitih bezbjednosnih interesa, jer bi činilo Evropu ranjivijom na agresivno ponašanje Rusije.

Cijena koju plaćamo time što nastavljamo da podržavamo Ukrajinu može se mjeriti u novcu. Cijena koju Ukrajinci plaćaju mjeri se izgubljenim životima svakog dana.

Ima onih koji tvrde da je NATO izazvao rusku invaziju. Papa Franjo je kazao da je pozicioniranje NATO jedan od faktora u ruskoj odluci da napadne. Da li vidite bilo kakvu ličnu ili institucionalnu odgovornost za način na koji su se stvari odigrale?

NATO je decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom. Uspostavili smo Savjet NATO i Rusije, dogovorili smo Osnivački akt NATO-Rusija i pozivali smo Rusiju da radimo zajedno na jačanju bezbjednosti u evroatlanstkoj oblasti, ali je Rusija odustala od gradnje većeg povjerenja i partnerstva ali i bliskije zajedničke saradnje. Duboko žalim zbog toga.

Dugo godina Rusija je koristila nasilje i zastrašivanje. Sada vodi brutalni rat protiv Ukrajine, koji ozbiljno podriva međunarodnu bezbjednost i stabilnost i predstavlja drsko kršenje međunarodnog prava. Jeziva okrutnost Rusije je proizvela neizmjernu ljudsku patnju i masovna raseljavanja, koja disproporcijalno pogađa žene i djecu. Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu. Mora odmah prestati sa ovim ratom i povući se iz Ukrajine.

Ostajemo voljni da ostavimo otvorenim kanale komunikacije sa Moskvom kako bismo upravljali rizicima i ublažili ih, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost. Međutim, bilo kakva promjena u našim odnosima zavisi od ruskog zaustavljanja agresije i punog poštovanja međunarodnog prava.

Na šta ste najponosniji tokom osam godina na čelu NATO? Ima li nešto na šta niste podnosni? Imate li neki savjet na vašeg nasljendika/cu?

Predvođenje Alijanse od 30 zemalja i milijardu stanovnika je odgovornost koju veoma ozbiljno doživljavam i ostajem 100 odsto fokusiran na moj posao generalnog sekretara. U budućnosti će biti vremena za sumiranje rezultata.

Vijesti





Source link

Preporučeno za vas