Pomorcima ni kurtoazna čestitka od crnogorskih funkcionera

Pomorcima ni kurtoazna čestitka od crnogorskih funkcionera


Pomorstvo je način života (ilustracija), Foto: IMO

Pomorstvo je način života (ilustracija), Foto: IMO

Niti jedna od crnogorskih državnih institucija, počev od takvim protokolarnim potezima poslovično sklonog premijera Dritana Abazovića, do resornog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahinovića, nije u subotu makar kurtoazno crnogorskim pomorcima čestitala 25. jun – Međunarodni dan pomoraca.

To su, kada su i pitanju njihovi pomorci, učinili svi resorni državni organi zemalja u okruženju koje imaju značajan broj ljudi koji rade u pomorskoj industriji, iako se nijedna od njih u odnosu broja pomoraca po glavi stanovnika ne može mjeriti sa Crnom Gorom.

Procjenjuje se da Crna Gora ima i do 7.000 aktivnih pomoraca koji skoro isključivo plove za inostrane poslodavce i godišnje u crnogorsku ekonomiju “upumpaju” između 250 i 300 miliona eura svježeg novca kojeg naporno zarade “tukući” svjetska mora.

Uporkos tome, niko od crnogorskih zvaničnika nije našim mornarima, strojarima, oficirima i kapetanima čestitao praznik.

Jedini izuzetak je Univerzitet Crne Gore, odnosno Pomorski fakultet u Kotoru, čiji je dekan prof. dr Špiro Ivošević naglasio da se 25. juna “obilježava Svjetski dan pomoraca, praznik kojim se proslavlja svaki hrabar i nepredvidiv dan članova ove svjetske familije kojim doprinose globalnom povezivanju i razmjeni”.

”Ovo je dan koji nas podsjeti koliko smo ponosni i srećni što imamo priliku da učestvujemo u obrazovanju i obuci kadra za ovu izuzetnu profesiju, dan koji nas sve podsjeti na njihovu posebnu ulogu i specifičan položaj u društvu. Čak i u doba ekstremno ograničavajućih i teških radnih uslova nametnutih aktuelnom pandemijom, ova grana globalne ekonomije je nastavila da funkcioniše, a naši pomorci da prevazilaze sve barijere. Stoga im na današnji dan iskazujemo posebno poštovanje i zahvalnost”, naveo je Ivošević.

Čestitke su uputile strukovne asocijacije, poput Udruženja pomorskih kapetana trgovačke mornarice Crne Gore i Unije pomoraca iz Kotora, odnosno Samostalni sindikat radnika u pomorstvu i brodarstvu.

Iako se zvaničnici često u javnostu hvale tezom da je Crna Gora “tradicionalno pomorska država”, decenijama brojna pitanja pomoraca nisu adekvatno ili uopšte riješena, niti usklađena sa međunarodnim propisima po pitanju rada.

Crna Gora nema ni registar svojih pomoraca koji plove na stranim kompanijama.

”Uz neprekidan i neodoljiv zov mora, pomorstvo nije samo profesija – to je način života, ali i značajna, važna karijera koja pruža čvrste temelje za život i nudi beskrajne prilike za učenje i napredak. Svaki dan, stotine hiljada pomoraca plove na brodovima, a bez njih ne bi bilo ni pomorske industrije. Ovaj dan nam svake godine daje priliku da prepoznamo i odamo počast svim pomorcima”, navodi se u poruci koju je povodom ovog, za svjetsku ekononiju izuzetno značajnog praznika, uputio glavni sekretar Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Kitack Lim.

Države članice IMO, a među kojima je i Crna Gora, 2010. godine su odlučile da proglase 25. jun svjetskim Danom pomoraca, kako bi se iskazala zahvalnost za trud kojeg ulažu u razvoj međunarodne pomorske trgovine i svjetske ekonomije.

Baš ovaj datum odabran je jer su tada međunarodna STCW konvencija i pridruženi joj zakoni koji se tiču obrazovanja, obuke sticanja stručnih zvanja pomoraca, prihvaćeni na diplomatskoj konferenciji u Manili.

Iz IMO je saopšteno da je “cilj obilježavanja ovog dana usmjeriti pažnju javnosti na doprinos pomoraca cijeloj globalnoj zajednici, a ove godine slavi se tema putovanja”.

Pomorci su jedina profesija bez koje bi svjetska ekonomija bukvalno stala – više od 90 odsto svjetske razmjene roba obavlja se morskim putem, zbog čega su pomorci u protekle dvije godine korona-krize, i od strane međunarodne, ali i nacionalnih administracija gotovo svih država svijeta, prepoznati i proglašeni ključnom radnom snagom.

Pomorci iz Crne Gore vrlo su cijenjeni i traženi na svjetskom tržištu gdje rade za neke od najpoznatijih svjetskih brodarskih ili kompanija u tzv. of-šor industriji.

Neki od naših kapetana nerijetko zapovijedaju najvećim mega-kontejnerskim brodovima pojedinačnog kapaciteta i više od 20.000 TEU-a, a kod kojih ukupna vrijednost broda i tereta koji prevozi, često premašuje i milijardu dolara – što znači da jedan takav naš pomorac u svojim rukama “drži” materijalnu vrijednost jednaku polovini ukupnog crnogorskog godišnjeg bruto-proizvoda.

Vijesti





Source link

Preporučeno za vas