Ministar je objasnio da je “jedno od važnih postulata vladavine prava pricip zabrane retroaktivnosti u primjeni propisa”.
Edit
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin rekao je da za demokratiju nije dobro da se neko bira u više mandata u istom državnom organu,odnosno da sudiej budu birane u više mandata.
On je objasnio ad to mešutim ne znači da su oni birani nezakonito i neustavno, navodeći da se to prije svega tiče predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Na pitanje poslanika Demokratskog fronta o trećem mandatu Vesne Medenice i pojedinih sudija, Pažin je kazao da se slaže da potenciranje koncentracije mandata u nekom državnom organu nije baš sjajna stvar.
“I to je nešto na šta sam ukazivao članovima Sudskog svajeta, svojim kolegama slažući se da nije nephodno da biramo za predsjedndike sudova ljude koji su već imali više mandata na toj funkciji. Ali to ne znalči da je izbor predsjednika sudova suprotan Ustavu i zakonu,” rekao je Pažin u Skupštini.
On je objasnio da je “jedno od važnih postulata vladavine prava pricip zabrane retroaktivnosti u primjeni propisa”.
U Ustavu je takođe, naveo je, zabranjena reatroaktivna primjena propisa. On je zatim objasnio da kada su u pitanju predsjednici sudova, ograničenje na dva mandata odnosi se na situaciju nakon stupanja na snagu zakona.
Sudski savjet nedavno je izbrao nekoliko predsjednika sudova, ukljujučići i Vrhovnog, koji su već u više mandata na toj poziciji. Pažin je takođe član SS kao ministar pravde.
Komentarišući treći mandat Vesne Medenice, on je kazao da ustavne amndmane koji to zabranjuju treba tumačiti sa ostalim odredbama Ustava.
Kazao je da je Mednica prvi put birana po starom Ustavu, u Skupštini. “Taj Ustav nije previđao nikakav mandat predsjednika Vrhovnog suda, kao ni proceduru za prestanak funkcije. To stanje ne možemo ni nazvati mandatom jer je mogla biti praktično do penzije,” rekao je ministar.
Podsjetio je da je nakon ustavnih izmjena izbor predsjednika Vrhovnog suda prešao u nadležnost Sudskog savjeta.
” U tom smislu, treba razlikovati svršene i nesvršene činjenice. U odnosu na svršene činjenice -apsolutno je zabranjeno retroativna primjena propisa. U slučaju nesvršenih činjenica – moguće je pod odredjenim uslovima retrospektivno primjeniti i nepravo neki propis. U situaciji kada model koji je ranije postajao, više nije u pravnom životu,i ne postoji mogućsnost izbora predsjednice u Skupštini, to se ne može primjenti na zabranu izbora predsjednice u Sudskom savjetu. Tu zabranu treba tumačiti u kontekstu izbora u SS, prema tome ovo nije treći mandat predsjednice Vrhovnog suda,” objasnio je ministar.
