ALDIR Garsija Šle je umro u 83. godini u mestu Kapa do Leao, na jugu Brazila, gde je proglašena trodnevna žalost, kao počast kreatoru dresa, čuvene “kanarinje”, koji je doneo sreću Brazilu i proslavio svog autora. Ko prati fudbal poslednjih šezdesetak godina verovatno ne može da zamisli selekciju Brazila u dresovima boje koja nije žuta, sa zelenim detaljima. Žuto, zeleno i belo su tradicionalne boje Brazila. Ponekad, najčešće kao gost, igra u plavim dresovima, ali žuta boja je sinonim za brazilski fudbal. Manje je poznato da je žuta boja dresova stigla posle jednog konkursa, u želji da se reprezentacija liši “malerozne” bele boje sa kojom nije osvojila nijednu titulu prvaka sveta, doživevši debakl od Urugvaja 1950. kod kuće na “Marakani” pred 200.000 gledalaca. Ubrzo je list Correiao de Manha (“Jutarnja pošta”) došao na ideju da raspiše konkurs za izbor nove boje dresa reprezentacije. Fudbalska konfederacija Brazila se saglasila, uz uslov da rešenje bude kombinacija nacionalnih boja zastave. Pristiglo je dosta radova, a pobedio je nepoznati 19-godišnji crtač Aldir Garsija Šle, iz mesta Žaguarao na jugu zemlje, blizu granice sa Urugvajem. Šle je kasnije ispričao da je 16. juna 1950, na dan finala, bio u bioskopu kada je projekcija filma prekinuta da bi se saopštila tužna vest: Brazil je izgubio od Urugvaja. – Nastala je tišina, a posle nekoliko trenutaka ljudi su spontano zapevali himnu. Ja sam plakao, ne znam ni sam da li od tuge ili od sreće – pričao je Šle, navijač Urugvaja i, pod velikim uticajem urugvajskih pisaca na svoju kasniju karijeru, književnika i prevodioca.PROMOCIJA 1954. PROTIV ČILEA U mladosti, Šle se bavio karikaturom i dizajnom, nacrato je žute dresove sa zelenom kragnom i brojevima, plave gaćice i bele čarape, i poslao rad na konkurs. Federacija je prihvatila njegovo rešenje. Zvanično, novi dres je prvi put korišćen u pobedi nad Čileom (1:0), 14. marta 1954. u Rio de Žaneiru, u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo u Švajcarskoj 1954. Tako je nastala čuvena majica nazvana “kanarinja”.
Izvor
