Rešad Nuhodzić

Nuhodžić: Radno na 74 gradilišta, ne praštamo propuste


Uprava javnih radova prepoznata je kao jedan od nosilaca razvoja Crne Gore, što najbolje pokazuje činjenica da su nam za realizaciju kapitalnih projekata u 2020. opredijeljena sredstva od čak 87 miliona eura. To je za 37,5 odsto više nego prošle godine i ujedno najveći iznos koji je Upravi dodijeljen od njenog osnivanja prije 27 godina, kazao je direktor Uprave javnih radova (UJR), Rešad Nuhodžić u intervjuu “Vijestima”.

“U ovom momentu imamo 74 aktivna gradilišta, među kojima su brojni projekti za koje očekujemo da će biti završeni u toku godine”, naglasio je on.
Nuhodžić je istakao da je Uprava javnih radova nedavno iskoristila zakonsku mogućnost i podnijela nadležnoj instituciji predlog za razmatranje opravdanosti oduzimanja licenci u dva slučaja, u kojima su stručni nadzor i projektant iskazali neodgovornost u svom radu.

“Time želimo da jasno stavimo do znanja da nećemo tolerisati neizvršavanje ugovorenih obaveza, zbog kojih imamo zastoj u dinamici ili neadekvatan kvalitet realizacije projekata”, poručio je Nuhodžić.
Nuhodžić je rekao da veliki broj projekata na osnovu kojih izvode radove nije zadovoljavajućeg kvaliteta, zbog čega se izvođači u fazi izgradnje susrijeću sa potrebom izmjene rješenja.

“Razloga za to ima više, od nedovoljno kvalitetnih ulaznih informacija na osnovu kojih se projekti rade, pa do nepreciznosti u samoj izradi tehničke dokumentacije”, precizirao je direktor UJR.

Na kojim projektima se sada radi i šta očekujete da bude završeno 2020. godine?

U ovom momentu imamo 74 aktivna gradilišta, među kojima su brojni projekti za koje očekujemo da će biti završeni u toku godine. To su, između ostalih, novi vrtić u Rožajama, dom za stare u Podgorici i Nikšiću, rekonstruisani bazen u Kotoru, kompleks objekata za potrebe Sektora specijalne policije na Zlatici, kao i na desetine kilometara lokalnih puteva i gradskih saobraćajnica širom Crne Gore.
Poseban akcenat biće stavljen na nastavak realizacije strateški važnih investicija, kao što su valorizacija Đalovića pećine u Bijelom Polju i izgradnja novih ski centara na Bjelasici i Hajli, a čija ukupna vrijednost premašuje 100 miliona eura.

Kako ocjenjujete kvalitet projekata koje dobija UJR od projektanata i revidenata? Da li je tačno da postoji veliki broj projekata koji su neprecizni, što se utvrđuje tek prilikom izvođenja radova i što otežava posao?

Generalno posmatrajući, veliki broj projekata na osnovu kojih izvodimo radove nije zadovoljavajućeg kvaliteta, zbog čega se izvođači u fazi izgradnje susrijeću sa potrebom izmjene projektovanih rješenja.
Razloga za to ima više, od nedovoljno kvalitetnih ulaznih informacija na osnovu kojih se projekti rade, pa do nepreciznosti u samoj izradi tehničke dokumentacije.
Za ozbiljne propuste u projektima, koji u značajnoj mjeri utiču na dinamiku i kvalitet radova, imamo zakonsku mogućnost da predložimo Direktoratu za inspekcijske poslove i licenciranje Ministarstva održivog razvoja i turizma da razmotri opravdanost oduzimanja licence odgovornim licima i to smo nedavno uradili u dva slučaja.
Ipak, moram da napomenem da postoje i situacije kada je izmjena projekta opravdana, jer ni projektant ni naručilac nijesu bili u mogućnosti da predvide da će do toga doći. Takve situacije su i zakonskim propisima prepoznate kao opravdane, uz obrazloženje stručnog nadzora o razlozima izmjene.

Ako ste naišli na takve slučajeve, da li ste pokretali postupke za oduzimanje licenci?

Uprava javnih radova je nedavno iskoristila zakonsku mogućnost i podnijela nadležnoj instituciji predlog za razmatranje opravdanosti oduzimanja licenci u dva slučaja, u kojima su stručni nadzor i projektant iskazali neodgovornost u svom radu.
Time želimo da jasno stavimo do znanja da nećemo tolerisati neizvršavanje ugovorenih obaveza, zbog kojih imamo zastoj u dinamici ili neadekvatan kvalitet realizacije projekata.

Ko je odgovoran za propuste, odnosno to što se pojedini radovi naknadno pojavljuju, mimo projekta i moraju se plaćati dodatno?

Izmjena projekta i dodatni radovi usljed opravdanih razloga, koje ni izvođač ni naručilac nijesu mogli predvidjeti u fazi izrade tehiničke dokumentacije, ne smatraju se povodom za nečiju odgovornost. Takve slučajeve imamo kod velikih, kompleksnih projekata, koji se, pri tom, često izvode na nepristupačnom terenu. Tada ne možemo govoriti o propustu, već o potrebi da se izmjenom projekta unaprijede građevinska rješenja. Kao primjer mogu navesti lokalne puteve prema budućim skijalištima na Bjelasici, kod kojih se na nekoliko lokacija ustanovilo da se adekvatan nivo bezbjednosti saobraćaja i zaštita od klizišta može postići jedino dodatnim radovima, kao što su podizanje potpornih zidova, izgradnja odvoda, sanacija kosina.
Ukoliko je, ipak, riječ o dodatnim radovima zbog značajnog propusta i nepreciznosti tehničke dokumentacije, onda ćemo odgovornost tražiti od projektanta i revidenta.

Da li je tačno da pojedini projektanti favorizuju određene proizvođače materijala i opreme i kako se “branite” od toga, kao i od svakog potencijalnog namještanja posla u višemilionskim radovima?

Uprava javnih radova sve svoje aktivnosti i rad zasniva na zakonskim propisima u oblasti građevinarstva i javnih nabavki, kojima je jasno definisana procedura pripreme tenderske dokumentacije i izbora izvođača radova.
Kompletna tenderska dokumentacija za sve naše projekte dostupna je javnosti preko portala javnih nabavki. Ona, između ostalog, obuhvata predmjer radova, sa svim predviđenim radovima i materijalima, tako da svako ko smatra da postoji bilo kakva nepravilnost ima mogućnost da uloži žalbu.

 Dva sporna gradilišta

Ima gradilišta koja su prazna godinama. Primjera radi, u glavnom gradu više njih nisu aktivna nekoliko godina, a izvođač radova je postavljao kranove. Jesu li ta gradilišta pod sporom, ko snosi odgovornost za to?

Uprava javnih radova u ovom momentu ima svega dva gradilišta koja su pod sporom, što predstavlja izuzetno nizak procenat u odnosu na ukupan broj projekata koje trenutno realizujemo.
Riječ je o nekadašnjem objektu Crnogorske akademije nauke i umjetnosti, u međuvremenu prenamijenjenom za potrebe pravosudnih organa, za koji je u toku postupak sporazumnog rješavanja spora, i eko zgrade za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma, čija je realizacija počela u saradnji sa italijanskim partnerom.
Očekujemo da otvorena pitanja kod oba projekta uskoro budu riješena, kako bi se stekli uslovi za nastavak aktivnosti na tim gradilištima.

 Nedostatkom radne snage ne može se pravdati kašnjenje

U Crnoj Gori je evidentan nedostatak radne snage na gradilištima, što uzrokuje značajno kašnjenje izgradnje objekata. Kakva je situacija na projektima kod UJR i na koji način rješavate pitanje kašnjenje u izvođenju radova, da li je i ko plaćao prenale zbog toga?

Svaka građevinska kompanija koja dobije posao čije je finansiranje planirano kapitalnim budžetom, dužna je da se pridržava ugovorenih odredbi. Svjesni smo poteškoća koje imaju sa radnom snagom, ali isto tako moram naglasiti da se već u fazi tenderskog postupka može procijeniti o kakvom je poslu riječ, koju je građevinsku mehanizaciju i koliki broj radnika potrebno angažovati.
Prema tome, nedostatak radne snage ne može biti opravdanje za probijanje ugovorenih rokova, niti takva opravdanja prihvatamo.
Podsjetiću, nedavno smo raskinuli nekoliko ugovora zbog neizvršavanja ugovorenih odredbi na projektu rekonstrukcije saobraćajnica u Kolašinu. Takođe, obračunali smo kaznu zbog prekoračenja ugovorenog roka završetka izgradnje sportskog poligona u Šavniku.





Source link

Preporučeno za vas