Kako neke zemlje Evrope pomažu građanima u krizi

Kako neke zemlje Evrope pomažu građanima u krizi


Ilustracija, Foto: Shutterstock

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Njemački kancelar Olaf Šolc želi da jednokratnim isplatama učini podnošljivijim posljedice inflacije za građane. Taj predlog je izazvao podijeljene reakcije. Dojče vele (DW) provjerava kako druge vlade u Evropi rješavaju to pitanje?

Život je sve skuplji, i to ne samo u Njemačkoj. Mnoge zemlje bilježe stope inflacije koje se ne pamte decenijama. Ključni razlog je porast troškova energije kao rezultat sankcija Rusiji uvedenih nakon invazije Ukrajine.

Kako bi obuzdala poskupljenja, njemačka vlada reagovala je poreskim i carinskim olakšicama na fosilna goriva. Oni koji su dugo nezaposleni dobijaju jednokratnu pomoć od 200 eura, a dječiji dodatak se povećava za 100 eura mjesečno. Kancelar Šolc sada je predložio da se poslodavci i sindikati u predstojećim redovnim pregovorima dogovore o jednokratnoj isplati koja bi u tom slučaju bila neoporeziva, a ne o povećanju plate.

Na taj način se želi da se spriječi tzv. spirala plata i cijena koja nastaje kada potrošači nominalno imaju sve više novca za kupovinu iste količine robe. Time se uklanja ekonomski podsticaj za prilagođavanje potrošnje oskudnoj ponudi nastaloj zbog rasta cijena.

Prema studiji briselskog trusta mozgova Brigel, gotovo sve vlade u Evropi preduzele su neke korake kako bi rasteretile svoje stanovništvo. Putevi su, međutim, sasvim različiti.

Grčka

Nakon što građani Grčke gotovo svake godine tokom prošle decenije morali da pretrpe pad realnih plata, država je sada reagovala brzo kako bi ublažila gubitak kupovne moći. Prema Brigelovim podacima, vlada je za to obezbijedila paket mjera u iznosu od 3,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – u odnosu na ekonomsku proizvodnju zemlje. Zato je taj paket najskuplji u čitavoj Evropskoj uniji.

Atina je još prošle jeseni odlučila da uvede paušalne mjesečne odbitke do 42 eura mjesečno na privatne i poslovne račune za struju. Tim paušalnim iznosom vlada je zadržala podsticaj za uštedu električne energije. Osim toga, domaćinstva s niskim prihodima i manje firme imaju relativno više koristi.

Međutim, vlada je početkom godine promijenila strategiju: firme su dobile sniženje cijene od 65 eura po megavat-satu (MWh), a socijalno ugrožena domaćinstva za 180 eura po MWh. To sniženje cijena svakako je osjetno ako se uzme u obzir da normalno domaćinstvo troši između tri i pet megavat-sati godišnje. Po istom principu, program rasterećuje i potrošače gasa. Nedostatak je to što je manji podsticaj za potrošače da štede energiju. To dovodi do povećane potražnje, a time i do rasta cijena.

Estonija, Litvanija, Letonija

Tim redosljedom, tri baltičke države prednjače na Eurostatovoj listi zemalja s najvišom stopom inflacije u Evropi. One su takođe u prvih šest kada je riječ o rastu cijena energije. Jedan od razloga je to što su te zemlje, osim što su uvozile ruske sirovine, kupovale i veliku količinu električne energije iz Rusije. Zato ih udaljavanje od uvoza energenata iz Rusije dvostruko pogađa.

Prema Brigelu, te tri zemlje troše vrlo različite iznose, mjereno po BDP, a kako bi zaštitile građane od povećanja cijena. Estonija, koja je zabilježila najveći rast cijena energije, na mjere troši samo 0,8 odsto BDP. Većina toga ide domaćinstvima s niskim primanjima. Osim toga, vlada je najprije prepolovila mrežne naknade, a zatim ih i u potpunosti ukinula – sve kako bi snizila potrošačke cijene. Vlada je na kraju ograničila i cijene gasa i struje.

Letonija je takođe isplatila ekonomski slabim domaćinstvima paušalnu stopu za troškove energije do 20 eura mjesečno i snizila mrežne naknade.

Litvanija je uvela najveći energetski paket od sve tri baltičke države i drugu po veličini među zemljama EU. Otprilike polovina od oko dve milijarde eura trebalo bi da se slije u direktnu pomoć. S drugom polovinom, vlada želi da podstakne ulaganja u energetsku nezavisnost kroz obnovljive izvore energije.

Mađarska

Mađarski premijer Viktor Orban ograničio je visinu čitavog niza potrošačkih cijena i to neposredno prije aprilskih izbora. Cijene goriva zamrznuo je još prošle jeseni. Međutim, takve mjere potpuno poništavaju ekonomski važan signal za potrošače: niko ne ograničava potrošnju, iako je robe sve manje.

Benzinske pumpe trpe zbog rasta nabavnih cijena goriva. Subvencija u protivvrijednosti od pet euro centi po litru je, prema tvrdnjama industrijskih udruženja, apsolutno nedovoljna. Zato se očekuju zatvaranja pogona i stečajevi.

Iako državna finansijska pomoć očigledno nije dovoljna, prema novinskoj agenciji Rojtersa, mjere bi Mađarsku, uprkos tome, mogle da koštaju oko pet milijardi eura.

Velika Britanija

Britanci prolaze kroz najveću stopu inflacije u posljednjih 40 godina. Troškovi energije i goriva i tamo su veoma važan faktor – i to uprkos mjerama za određivanje gornje granice cijena koje su nam na snazi već dugi niz godina. Međutim, regulatorno tijelo “Ofgem” tu granicu dva puta godišnje prilagođava tržišnim uslovima, tako da na tržištu ostaju samo pouzdani dobavljači energije.

U aprilu je to regulatorno tijelo gornju granicu povećalo za nevjerovatnih 54 odsto – na 1.971 funtu (oko 2.300 eura). Iznos se odnosi na pojedinačno domaćinstvo i godinu za prosječnu količinu gasa i struje. U oktobru će svakom domaćinstvu račun za energiju automatski da bude umanjen za 200 funti. Ali, tih 200 funti građani će morati da vrate nekad u sljedećih pet godina.

U praksi su rasterećena u stvari samo domaćinstva s niskim primanjima. Lokalna energetska preduzeća dužna su da im daju 140 funti popusta na njihov godišnji račun, a koji se plaća iz, za tu svrhu posebno formiranog, profitnog fonda. U budućnosti bi od toga više građana trebalo da ima koristi, a i popust bi mogao da se poveća.

Vijesti





Source link

Preporučeno za vas