Građevinski bum, ali bez zaposlenih Kolašinaca

Građevinski bum, ali bez zaposlenih Kolašinaca


Jedno od gradilišta u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović

Jedno od gradilišta u Kolašinu, Foto: Dragana Šćepanović

To što je Kolašin trenutno jedno od najvećih gradilišta u Crnoj Gori nije donijelo mnogo koristi nezaposlenima u tom gradu. Brojna gradilišta u Kolašinu nijesu značajnije promijenila strukturu i broj onih koji su u potrazi za poslom, a nade Kolašinaca da će to što se u gradu i okolini gradi desetak hotela i stambenih objekata značiti i šansu za zapošljavanje nekvalifikovanih radnika, sudeći prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), nijesu se obistinile, jer izvođači radova na gradilišta dovode organizovane grupe radnika, najčešće stranih državljana.

Činjenica je da na evidenciji kolašinskog Biroa rada, kako kaže samostalni savjetnik za evidenciju i posredovanje Aleksandar Rakočević, “nema dovoljan broj nezaposlenih koji su radili na velikim građevinskim projektima, pogotovo za poslove koji traže specifična stručna znanja”.

”Na evidenciji nezaposlenih lica Biroa rada Kolašin trenutno se nalazi 19 osoba sa stručnom kvalifikacijom neke građevinske struke i 54 osobe koje nemaju stručnu kvalifikaciju, ali imaju radno iskustvo u građevinskom sektoru. Iako se u Kolašinu trenutno realizuje više investicija koje podrazumijevaju intenzivne građevinske radove, kako niskogradnje tako i visokogradnje, angažovanje radnika iz Kolašina je veoma skromno. Izuzetak su podizvođači čije je sjedište u našem gradu, koji su uključeni u ove projekte sa svojom operativom i zaposlenima koji su Kolašinci”, objašnjava Rakočević.

On kaže da ne raspolažu zvaničnim podacima na koji način se angažuju radnici u građevinskim preduzećima koja izvode radove na projektima koji se realizuju u tom gradu. Oni koji su zainteresovani, objašnjava, za rad na građevini nemaju potrebne kvalifikacije.

”S naše evidencije je čak 86 osoba zainteresovano za rad na građevinskim poslovima, ali njihove kvalifikacije ne zadovoljavaju potrebe poslodavaca. Činjenica je i da na gradilištima rade veće, organizovane grupe radnika, pa je i to razlog zašto angažovanje nezaposlenih osoba s evidencije ZZZ nije na željenom nivou. Angažovanje radnika na bilo kojim stručnim poslovima, pa i u građevinarstvu, podrazumijeva posjedovanje znanja i vještina koja vas preporučuje za zaposlenje. Na našoj evidenciji nema dovoljan broj onih kojii su radili na velikim građevinskim projektima, pogotovu za poslove koji traže specifična stručna znanja”, tvrdi on.

Postoji, kaže, određeni broj osoba koje su stručne za rad na građevinskim mašinama i u transportu, jer je ZZZ proteklih godina realizovao obuke za ta zanimanja. Tako je, podsjeća Rakočević, u toku 2015. godine, u susret gradnji auto puta, realizovana obuka za 57 osoba s evidencija ZZZ za zanimanje rukovalac građevinskim mašinama (bager i utovarivač). U Birou rada nemaju ni precizne podatke o broju Kolašinaca s evidencije ZZZ, koji su do sada bili angažovani na izgradnji auto-puta.

”Veliki broj njih bio je radno angažovan posredstvom podizvođača i agencija za ustupanje radne snage, koje pokrivaju sve djelatnosti. To nam je onemogućavalo da pratimo pune efekte mjera koje sprovodimo”, kaže samostalni savjetnik ZZZ.

Simptomatično je, objašnjava, što “u Kolašinu postoji deficit radnika u djelatnostima koja dominiraju u strukturi privrede tog kraja”. Izražene su, tvrdi Rakočević, potrebe poslodavaca u djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Traže se i konobari, kuvari, sobarice, recepcioneri, zatim u djelatnosti građevinarstva, tesari, armirači, keramičari, fasaderi, moleri…

”Bolja je situacija u djelatnosti šumarstva i drvoprerade jer je ovo region gdje se ljudi tradicionalno bave tim poslovima. Svakako, u svakoj privrednoj djelatnosti postoji izražen deficit kvaliteta i slaba zainteresovanost mladih ljudi za rad i usavršavanja u djelatnostima koja su i sada, ali koje će, pogotovo u budućnosti biti okosnica privrednog ambijenta u Kolašinu”, ocjenjuje Rakočević.

Vijesti





Source link

Preporučeno za vas