NEŠTO više od 1.000 meštana živi u Stopanji, neobičnom mestu na putu Kruševac – Trstenik, gde se samo u gluvo doba noći toliko ljudi može zateći, veruje mr Jelena Stojković, koja je izučavala fenomen stopanjskog ugostiteljstva. Jer, najmanje još toliko gladnih posetilaca svrati u toku dana na slavno pečenje koje je u ponudi u desetak kafana na drumu. Procenjuje se da će najmanje 20.000 posetilaca svratiti na “Pečenjijadu”, manifestaciju koja se od 7. do 9. septembra održava u Stopanji. – Mene je zainteresovao fenomen stopanjskih kafana i kao nekoga ko je iz trsteničkog kraja, iako s druge strane Zapadne Morave, ali i kao nekoga ko se bavi turističkom problematikom – priča, za “Novosti”, Jelena Stojković, koja ove jeseni upisuje i doktorske studije na PMF-u iz oblasti turizma i hotelijerstva. – Istražujući stopanjsko ugostiteljstvo nastala je knjiga “Stopanjske kafane i njihove priče”, koja je objavljena u izdanju Narodne bioblioteke “Jefimija”. Zahvaljujući domaćinima, pronašla sam dobre sagovornike i upoznala svet pečenja. A ON se u proteklih 30 godina, kako je pokazalo Jelenino istraživanje, ustoličio kao brend Stopanje, pa se tako zbog prasećeg i jagnjećeg pečenja i jagnjeće čorbice “silazi” i s auto-puta. Krajputaški ražnjevi došli su, međutim, znatno kasnije od prvih otvorenih kafana. Pročitajte još – Domaćin kafane “Kod Mira” u Bogutovcu: Svima sam točio istinu – Recept ovdašnjih pečenjara vrlo je “jednostavan”: meso je prvoklasno, a pečenje uvek sveže i vruće – objašnjava nam Jelena Stojković. – Postoje kafane gde zalaze pre svega meštani, pa tamo gde je više ljudi sa strane, one koje pripremaju jednu vrstu pečenja, odnosno roštilj i specijalitete od bika. Tek, počeci kafanskog posla u Stopanji vezuju se za sredinu i kraj 19. veka. Kafane su se kroz istoriju otvarale sporadično, po jedna bi uvek bila gostima na raspolaganju. ZGODNA pauza na putu za Čačak, “most” Makedonije i juga Srbije, Centralne i Zapadne Srbije, BiH i Crne Gore, stopanjska magistrala uvek je bila puna vozila, pešaka i kafanskih stolova, između kojih se neretko tiskaju i gosti. Pečenje se jede i s nogu, kao “pica na parče”.Jelena Stojković, Foto: Privatna arhiva – Stari zapisi spominju Stopanju još 1467, a mehanu – 1837. godine – kaže nam Jelena. – Škola je otvorena 1852. godine, relativno kasno u odnosu na druge škole trsteničke sredine, a prvi voz, “ćira”, prohujao je stopanjskom prugom 1910. Crkva u selu postoji 146 godina, a prva zadruga osnovana je pre 85 godina. Kafana sa najdužim porodičnim vlasništvom je iz 1926. godine. Stopanjci su jednako ponosni na sve svoje tradicije. UGOSTITELjI pokazuju i kontinuitet u snalaženju, pa se tako u Stopanji slave mnogi verski praznici, koji “umnožavaju” porudžbine mesa. Selo ima čak tri vašara – na Đurđevdan, Petrovdan i na dan Svetog Romana.Sa prve “Pečenjijade” u Stopanji, Foto Protokol opštine Trstenik – Zanimljivo, kafane su u Stopanji “uspevale” zbog dobrog pečenja, ali ne i zbog pevačica i muzike, pa tako ova vrsta ponude nikada nije urodila plodom – otkriva nam Jelena. – Pravilo je i da je kafandžijama svaki gost drag i jednak. A ovde ih je bilo prilično i poznatih, od Čkalje, Pavla Vuisića, preko Miloša Žutića, do Zdravka Čolića. Na pečenje je jednom prilikom svratio i tadašnji američki potpredsednik Džozef Bajden. Niko ga u Stopanji nije prepoznao, ali im je bila čudna pratnja muškaraca u crnim odelima. Kažu ugostitelji: baš mu se dopalo pečenje, platio uredno, ostavio napojnicu. SPREMA SE “PEČENjIJADA” DOMAĆINI 2. Pečenjijade u Stopanji, najavljuju od 7. do 9. septembra i više zabavnih programa, koncerata pevača narodne, pop i rok-muzike, nastupe trubača, kulturno-umetničkih društava iz Trstenika, dijaspore i regiona. – U ponudi će, pored usluga pečenjara, biti i pet-šest šatora, pečenje će se služiti tokom celog dana, a planirana su i takmičenja u specijalitetima od mesa – kaže Vladimir Jevtić, direktor Turističke organizacije opštine Trstenik. – Prošle godine smo imali organizovane dolaske i grupa iz Nemačke i Francuske. Pripremamo se da nadmašimo prošlogodišnju posetu od 20.000 do 30.000 ljudi.
Izvor
